Lihtenštajn: odakle je sve počelo!

Sve je počelo s multifunkcionalnim štednjakom. Mogli ste i kuhati i grijati s njim. Po prvi put, Hoval je kroz sustav centralnog grijanja ostvario svoju viziju veće energetske učinkovitosti. Oduševljeni ovom jednostavnom i genijalnom idejom, stvarali su se sve sofisticiraniji uređaji za grijanje za najrazličitija energetska rješenja. Ubrzo su dodani sustavi ventilacije i hlađenja. Danas ovaj široki know-how vodi do inteligentnih sustavnih rješenja za udobnost i svjež zrak u prostoriji.

Upravo zato smatramo kako je važno upoznati se i sa zemljom iz koje Hoval izvorno dolazi: Lihtenštajn.

Lihtenštajn je osebujna zemlja, prožeta šarolikim i pitoresknim pejzažima, zapanjujućim utvrdama i razbacanim brežuljcima, a smještena je upravo između Švicarske i Austrije. S ukupnom površinom od 160 km², šesta je najmanja država na svijetu i broji svega oko 38.000 stanovnika. Šef države je vladajući knez, dok prema Ustavu iz 1921., državnu vlast dijele knez i narod. Kneževina ima stabilno i vrlo raznoliko gospodarstvo s više od 4000 poduzeća i gotovo isto toliko radnih mjesta koliko i samih stanovnika. Sa svojim restoranima, muzejima, festivalima i sportskim sadržajima dolje u dolini i visoko u planinama, pruža raznolik sadržaj obiteljima s djecom, ljubiteljima hrane, kulturnim entuzijastima, kao i onima koji jednostavno traže malo opuštanja.

Posljednji grofovi koji su vladali područjem danas poznatim kao Lihtenštajn, bili su grofovi Hohenems. Pod njihovom vlašću su se održavala suđenja vješticama. Zbog velikih dugova bili su prisiljeni prodati grofoviju Vaduz i gospodstvo Schellenberg. Godine 1699. princ Johann Adam kupio je gospodstvo Schellenberg, a 1712. grofoviju Vaduz. Dva su teritorija ujedinjena carskom diplomom koju je izdao car Karl VI, 23. siječnja 1719., čime je stvorena Carska kneževina pod imenom Lihtenštajn. Kako se ova nova država sastojala samo od malih poljoprivrednih sela, upravna vlast je uspostavljena u najbližem gradu, Feldkirchu, gdje je princ sagradio palaču Lihtenštajn za administrativno osoblje.

Tijekom povijesti, Lihtenštajn je u nekoliko navrata bio okupiran od strane neprijateljskih trupa. Tijekom rata Prve koalicije (1792.-1797.), francuski vojnici su ušli u zemlju; nakon bitaka između Austrije (uz potporu Rusije) i Francuske, Lihtenštajn su okupirale napoleonske trupe tijekom rata Druge koalicije (1799.-1802.). Godine 1806. Napoleon je prihvatio zemlju kao jednog od osnivača Rajnske konfederacije, čime je Lihtenštajn postao neovisna država. Ta je neovisnost potvrđena na Bečkom kongresu, pri čemu je Lihtenštajn postao član Njemačke konfederacije.

Lihtenštajn se sporo razvijao i dugi niz godina ostao nerazvijen. Revolucija 1848. nije dovela do trenutne promjene situacije. Tek nakon carinskog sporazuma s Austrijom 1852. godine gospodarski uvjeti počeli su se poboljšavati, a ustav iz 1862. donio je političke promjene stavljajući po prvi put ograničenja na kneževu moć vladanja.

Početak 20. stoljeća označio je veliki politički zaokret u Lihtenštajnu. Odvjetnik Wilhelm Beck, koji je studirao u Švicarskoj, zahtijevao je da knez dodijeli više moći narodu. Dobio je veliku podršku, posebno među radnicima, što je rezultiralo izradom novog ustava 1921. Carinski ugovor potpisan sa Švicarskom 1923. i uvođenje švicarskog franka kao službene valute u Lihtenštajnu imali su pozitivan ekonomski učinak na zemlju.

Iako je Lihtenštajn ostao neutralan tijekom Prvog svjetskog rata, zemlja je osjetila gospodarski utjecaj sukoba. Stanovništvo je postajalo sve siromašnije. Nakon završetka rata Lihtenštajn se odvojio od Austrije i intenzivirao svoje odnose sa Švicarskom, što je kulminiralo Carinskim sporazumom iz 1923. godine. Lihtenštajn je opet trpio veliko siromaštvo tijekom Drugog svjetskog rata, no kako bi se suzbilo isto, uvedeni su veliki javni projekti, poput izgradnje kanala.

Godine 1938. knez Franz Josef II postao je prvi knez koji je preselio svoju rezidenciju u dvorac Vaduz, koji je od tada službena rezidencija vladajućeg princa.

Prva u novom valu industrijskih poduzeća osnovana su tijekom Drugog svjetskog rata, dok je poslijeratno doba obilježeno dugotrajnim gospodarskim procvatom u kojem se Lihtenštajn u samo nekoliko desetljeća transformirao iz agrarne u modernu državu s diverzificiranim gospodarstvom. Visoko specijalizirane industrijske tvrtke sa sjedištem u Lihtenštajnu danas se natječu na globalnom tržištu, a proizvodnja igra važnu ulogu u regiji. Odnosi u okviru EEA i EU od posebne su važnosti za vanjsku politiku, gospodarstvo i europske integracije Lihtenštajna, a, također, je i od velike važnosti održavanje dobrih bilateralnih odnosa sa susjednom Švicarskom i Austrijom.

Fotografije preuzete od strane Liechtenstein Marketing (https://www.liechtenstein.li/)